Pratitelji

srijeda, 16. svibnja 2012.

Teorije motivacije i kultura

Veliki problem u korištenju teorija motivacije, navedenih u prethodnim postovima, predstavlja činjenica da su te teorije razrađene u Americi pa su ujedno i prilagođene američkoj kulturi i načinu života. Primjerice teorija očekivanja koju je razvio Victor Vroom stavlja naglasak na racionalno i pojedinačno razmišljanje, odnosno na individualizam koji je karakterističan za američku kulturu. Nažalost većina teorija zanemaruje činjenicu kako se očekivanja i potrebe ljudi uvelike razlikuju u većini svijeta od američkih vrijednosti i pokretača ponašanja. Vrlo je važno pri korištenju tih tehnika uzeti u obzir kulturu ljudi koje se motivira.

Primjerice Maslowljeva teorija hijerarhije potreba tvrdi da se potrebe kreću baš redosljedom od fizioloških, pa preko sigurnosnih, do poštovanja i samoostvarenja. To je vrlo upitno u zemljama koje imaju kulturu u kojoj se izbjegava neizvjesnost. U takvim zemljamaje potreba za sigurnošću vrlo vjerojatno na vrhu piramide. Zemlje s takvom kulturom su primjerice Japan, Grčka i Meksiko. Ta teorija se ne slaže ni s mentalitetom i karakteristikama Skandinavaca koji vrlo visoko rangiraju socijalne potrebe. 

Još jedna od teorija koja ima ozbiljne manjkavosti u određenim državama je McClellandova teorija potreba u kojoj značajno mjesto zauzima potreba za postignućem. Ta teorija opet značajno zanemaruje već navedene zemlje u kojima je vrlo važna potreba za sigurnošću pa ljudi nemaju običaj preuzimati rizik. Također teorija drža da ljudi imaju visok interes za performansu, a to je karakteristčno za angloameričke zemlje, ali ne i za zemlje kao što su Čile ili Portugal. 

Teorija jednakosti je manjkava u bivšim socijalističkim zemljama, što uključuje i Hrvatsku. Ljudi u takvim zemljama osjećaju da imaju određena stečena prava samim pripadanjem organizaciji pa im se plaćanje po performansi ne čini kao pravedno. 

Većinu podataka o ovim kulturnim raznolikostima sam pronašao u knjizi Stephen P. Robbinsa nazvanoj Bitni elementi organizacijskog ponašanja.

Ono što se u istraživanjima pokazalo kao iznimno važan faktor u motivaciji zaposlenika je zanimljiv posao pa ću u idućem postu pažnju posvetiti baš motiviranju zaposlenika preko poslova.  

Nema komentara:

Objavi komentar